Klikbejt nisu smislili portali, slične trikove televizija i radio koriste godinama

Featured image

‘Treba razlučiti dvije vrste klikbejta. Jedno su direktne prevare čitatelja, što spada pod fake news. Druga je stvar kada date osnovnu informaciju, a onda sakrijete nešto sporedno. Takav klikbejt je nužno zlo. Da prestanem to raditi, moja kompanija morala bi uložiti ogroman novac u oglašavanje na Facebooku. Uostalom, ja mislim da se pretjeruje s negativnim hypeom oko klikbejta. Ne želim biti apologet, ali slične trikove u privlačenju pažnje radio i televizija koriste više desetaka godina, a nitko im to ne zamjera’, poručio je Filip Raunić, glavni urednik portala net.hr na panelu ‘New World Order – Kako proizvoditi sadržaj za digitalno doba’.

Sudionici panela zaključili su da je pisano novinarstvo na internetu razvilo vlastita pravila, fenomene i specifičnosti. Jasmina Koprivica iz Antenna Grupe ističe da su digitalni mediji potpuno promijenili način na koji novinari pišu. Za nju je kruna novinarstva i dalje raskošan tekst u tiskanom mediju. Uspoređujući tisak i portale, panelisti su se dotakli brzine, koja bi se na prvu trebala činiti kao jasna prednost digitalnih medija.

“Stvar s brzinom je kao s engleskim jezikom i traženjem posla. Engleski morate znati, ali to vam znanje samo po sebi neće donijeti posao. Isto je i s brzinom na news portalima. Morate  biti brzi, ali i svi ostali su brzi. Po meni, važnije je da brzo donesete kontekst, izjavu, pojašnjenje neke situacije. Brzina može biti i mana portala, u odnosu na tisak. Jedan moj kolega je iznio tezu da bi, da ima deset minuta da se informira o situaciji u zemlji, više saznao iz primjerka novina nego s naslovnice portala. Naslovnice portala se jednostavno prebrzo mijenjaju”, rekao je Raunić.

Daniel Delale, glavni urednik portala 100posto, ističe da postoje magazinski digitalni mediji, poput portala koji on uređuje, kod kojih je važnija kvaliteta od brzine. Sudionici panela dotakli su se i autorskih prava novinara na internetu. Portali redovno preuzimaju sadržaj kolega s drugih medija, ponekad uz potpis i link, a ponekad i bez ičega. Saša Stajić iz Adria Medie istaknuo je primjer fotografa u Srbiji koji su se dobro organizirali i čija su autorska prava zaštićena, za razliku od kolega koji pišu.

S ciljem zaštite autorskih prava neki portali potpuno brane prenošenje sadržaja sa svojih stranica. “Dijeljenje sadržaja nije problem. Nisam za to da se ne uzima ništa, to je nemoguće. Ali moraju se poštovati primjeri dobre prakse. Problem je što se ona u Srbiji provodi rijetko”, rekla je Koprivica.