Konzumerizam stvara otpad jer stalno želimo imati sve brže, jače, jeftinije i novije

Featured image

Jedan od prigovora u analizama modela cirkularne ekonomiji je da je takav sustav skup, no još je skuplje nekontrolirano odlaganje otpada. Jedan je to od zaključaka panela o recikliranju. ‘Reciklaža kod nas nije tako raširena navika’, kaže Dubravko Ponoš, direktor Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost. Upravo zato edukacija je ključan korak da bi promijenili trendove i potrošače naučili kako reciklirati.

‘Kad ponovno koristimo ono što smo već jednom upotrijebili tom materijalu obnavljamo vrijednost. Tek moramo osvijestiti da je cirkularna ekonomija gospodarski izuzetno potentno područje. Bez edukacije građana možemo imati savršena komunalna poduzeća, ali oni su mrtva slova na papiru ako građani neće biti ti koji će kućnom pragu početi s odvajanjem’, poručio je Ponoš. Kad te vrijednosti, dodao je, podijelite s djecom, dobit ćete osobu koja će sljedećih 60 i više godina biti odgovorna prema okolišu. Imamo puno manje manevarskog prostora od jedne Norveške, ističe Ponoš, ali upravo tu dolazi do izražaja koliko pametno raspolažete resursima koje imate.

‘Pripadamo konzumerističkom društvu koje neprekidno stvara otpad jer težimo kontinuiranom razvoju i stalno želimo imati brže, jače, jeftinije i novije’, komentirala je Aleksandra Anić Vučinić, izvanredna profesorica na Studiju inženjerstva okoliša. Zagreb je još u 15. stoljeću imao uređen sustav zbrinjavanja otpada, a ranije u povijesti još su Rimljani i Grci sustavno shvaćali problem zagađenja okoliša. ‘Moramo početi ozbiljnije shvaćati važnost brige o okolišu. U tome je edukacija od strahovite važnosti. Hrvatska ne odlaže otpad u more i nismo glavni uzrok zagađenja Jadrana jer 80 posto otpada u Jadranskom moru dolazi Iz Turske, Grčke i Albanije’, pojasnila je Anić Vuničić. Mora i oceani čine tri četvrtine površine Zemlje, produciraju kisik koji udišemo i nije čudo da ga volimo. Poruka je to suosnivačice ekološke udruge Terra Hub Croatia Sandre Vlašić. ‘Otpad u okolišu ostaje stotinama godina. Filteri od cigareta su jedan od najčešće pronađenih vrsta otpada na plažama. Svi smo jednako odgovorni za plastiku koju nalazimo na morima – radi se o osam milijuna tona koliko svake godine završi u morima i oceanima, a većina toga dolazi s kopna. Procjenjuje se da će do 2050. godine u moru biti više plastike nego ribe. Plaže jadranskih otoka zatrpane su plastikom, a uzrok je nedovoljna javna svijest te loše životne navike’, poručila je Vlašić.