Odrađuju li javni servisi u regiji svoju ulogu?

Featured image

Procesi globalizacije i digitalizacije koji su obilježili posljednje desetljeće nisu zaobišli ni javne medijske servise, jedan je od zaključaka panela We the people… regionalni javni servisi. Promijenile su se platforme, sadržaj postaje globaliziran –  koja je onda uloga javnih medijskih servisa? Jedna od najvažnijih je objektivno i istinito informiranje, istaknuo je glavni ravnatelj HRT-a Kazimir Bačić.

‘Svi smo svjesni problema fake newsa. Medijski prostor danas je dostupan vrlo širokom spektru ljudi različitog komercijalnog i ekonomskog interesa, a protiv toga se borimo dodatnom provjerom informacija. Cijena takvog pristupa je da medij onda ne može biti prvi u plasiranju vijesti. HRT je u situaciji da ima vrlo definiranu ulogu i obaveze koje mora izvršavati, a to je  neutralno i jasno informiranje na korist svih građana’, rekao je Bačić. Zakonska obaveza propisuje koliko HRT mora uložiti u nezavisnu produkciju upravo kako bi se zadržala produkcijska i sadržajna kvaliteta.

‘HRT financira nezavisnu produkciju u propisanom postotku, a dio tog novca dolazi iz pristojbe, Smatramo se promotorima neovisne produkcije i naša je uloga u tom smislu značajna jer doprinosimo kulturnoj slici naše zemlje. Mladi danas na drugačiji način konzumiraju sadržaj, a s druge strane imamo stariju generaciju koja i dalje gleda linearnu televiziju. Javni servis mora podržavati sve platforme, truditi se biti što gledaniji i što dostupniji svim slojevima društva, svim generacijama. Linearna televizija neće izumrijeti već će ostati kao jedna od platformi za konzumaciju sadržaja’, poručio je Bačić. Generalni direktor RTV Slovenija Igor Kadunc kaže da znaju napraviti dobre vijesti, ali je problem u dolasku do ljudi. ‘To je izazov koji je pred svima nama. Mladi ljudi ne gledaju televiziju, ne upale radio, neki ga nemaju – informiraju se na internetu’, kaže Kadunc. U jednom trenutku smatralo se da svu produkciju trebaju raditi nezavisni što je srozalo, smatra Kadunc, kvalitetu javne televizije. ‘Ta je situacija ugrozila i naš jezik jer mladi nisu gledali filmove i serije na slovenskom jeziku. Postojala je mogućnost da za sto godina neće ni pričati slovenski. Odlučili smo dati puno prostora kulturi, želimo pričati o kazalištu i filmovima, ali na način atraktivan mladima. Put je samo jedan – sadržaj treba raditi s ciljem da ga publika gleda’, naveo je Kadunc.